Error message

  • Warning: A non-numeric value encountered in element_children() (line 6738 of C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).
  • Warning: A non-numeric value encountered in element_children() (line 6738 of C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).
  • Warning: A non-numeric value encountered in element_children() (line 6738 of C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).

Prezidente Parlamentu Nasionál partisipa iha V Konferénsia Mundial ba Prezidente Parlamentu sira

Pagina Inicial»Noticia

Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, akompaña husi Vise-Prezidente, Luis Roberto da Silva, no Deputadu Antonio da Conceição, partisipa iha Konferénsia Mundial ba Prezidente Parlamentu sira iha Repúblika Áustria, iha loron 7 too 8 fulan setembru tinan 2021.

Konferénsia Mundial ne’e partisipa husi 110 Prezidente Parlamentu sira, husi nasaun 115 ne’ebe organiza husi IPU (Inter-Parliamentary Union) ho Parlamentu Austria servisu hamutuk ho Nasaun Unidas. Tema ne’ebe ko’alia durante konferensia mak Oinsá Kombate Covid-19, Rekoperasaun Ekonomika, Alterasaun Klimatika no Dezenvolvimentu Sustentavel.

Prezidente Parlamentu Nasionál iha intervensaun hatete iha dekada ikus ne’e mundu enfrenta transformasaun boot iha nível politika no ekonomika, maski iha dezafiu global ne’ebe mosu ho komplecidade balun, alterasaun klimatika kontinua aumenta aumenta no efeitu pandemia Covid-19.

Hanesan nasaun sira seluk, konfinamentu ne’ebe kauza husi pandemia afeta ba setor sosial no ekonomia iha kontrasaun 7,8% iha 2020 ho aumentu uitoan 1,8% ba 2021, ho previzaun aumentu 0,5% iha 2021 ba 2,0% iha 2022.

Atu enfrenta dezafiu hirak ne’e, Timor-Leste reforsa ona medida sira ekonomika, saúde publika no proteze família vulnerável sira no setor emprezarial liu husi subsidiu insentivu. Alem de ne’e atu rekopera pandemia, Governu aselera vasinasaun kuaze 27,8% populasaun mak simu ona vasina kompletu entretantu 52,5% populasaun simu ona vasina doze dahuluk.

Iha abril tinan ne’e, Timor-Leste enfrenta siklone Harold ne’ebe estraga infraestrutura bazika sira, halakon ema nia vida no zona agrikultor sira hodi rezulta lakon liu milaun 200. Husi dezafiu hirak ne’e Timor-Leste ho organizasaun sira seluk sente presija iha rezilensia ba alterasaun klimatika no luta ba dezenvolvimentu sustentável.

Tuir ajenda ne’e mak iha, konferensia ne’e sei kontinua iha loron 8 fulan setembru hodi diskute kona-ba asuntu importante sira ne’ebe koloka ona, no konferénsia ne’e rasik hala’o tinan lima dala ida.

Tags: