Mensagem de erro

  • Warning: A non-numeric value encountered em element_children() (linha 6738 de C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).
  • Warning: A non-numeric value encountered em element_children() (linha 6738 de C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).
  • Warning: A non-numeric value encountered em element_children() (linha 6738 de C:\www.parlamento.tl\includes\common.inc).

Mensajen Sua Excelência Prezidenti Parlamentu Nasionál ba sidadaun sira kona-ba Prevensaun no Mitigasaun Covid-19

Pagina Inicial»Noticia

Povu doben Timor laran tomak, loke ita nia fuan ba, iha Mundu tomak preokupa, satan Estadu Timor-Leste, Pandemia Covid-19 ne’ebe nia impaktu afeta teb-tebes ba saude publika, ba ita hot-hotu nia moris, vida sosial, ekonomika no funsionamentu orgaun Estadu nian. Ema bar-barak, satan, la senti katak, la presiza too tinan hodi hakotu Covid-19, maibé, ho ita nia disiplina, kumpri regras ho konsiensia, kooperasaun diak, Pandemia Covid-19, remata iha ita nia Rain Doben ida ne’e.  Ita boot mos parte ida. 

Timor-Leste agora hasoru dadaun Covid-19 ne’ebe namkari iha munisipiu hot-hotu, liu-liu iha munisipiu Dili, ho numeru sidadaun ne’ebe infetadu aumenta loron ba loron, rezulta iha ema mate dadaun no halo Dili sai epicentrum ba pandemia Covid19. Iha tempu hanesan movimentu iha fatin publiku si rame hela, no ladun halo tuir regras prevensaun no mitigasaun Covid-19 ne’ebe lori risku no kontribui ba hadait virus ne’e. 

Rai sira, hanesan India, ne’ebe sofre makas moras ne’e tanba, la kumpri regras Covid-

19, la fiar katak moras ne’e iha duni, la halo tuir regras saude publika nian sira,  uza razaun oi-oin hodi justifika hahalok sira ne’ebe lori risku ba saude individu no ba saude publika. 

Dezastre natural ne’ebe ita hasoru iha 4 Abril liu ba, lori tan tadan boot ida mai ita no halo sidadaun balu la kumpri didiak regras prevensaun no mitigasaun Covid-19. Situasaun ida ne’e bele kontribui ba hadait tan moras ne’ebe ameasa ita hotu nia moris.  

Nudar reprezentante Povu, hau lamenta tebtebes tratamentu, atitude no lia-fuan violentu nebe sidadaun balu hatudu hasoru pesoal saude sira, wainhira halao sira nia knaar. Pesoal saude balu mos infetadu tanba halao sira nia knaar nebe todan. Ho knaar ne’ebe todan no hasoru violensia oioin, sira kontinua halao sira nia servisu ho responsabilidade. 

Parlamentu Nasional rekonese, hatudu apoiu inkondisional no louva pesoal saude sira nia koragein, dedikasaun, abnegasaun no empenho profisional.  Husu ba Governu atu asegura protesaun ba pesoal saude sira, adopta medidas nebe efikaz kona ba sensibilizaaun publika ba prevene Covid-19.  

Nudar Prezidenti Parlamentu Nasional, ho laran tomak, hau husu nafatin ba sidadaun hotu-hotu, atu mantein firme iha kumprimentu regras prevensaun no mitigasaun pandemia ne’e ho konsiensia rasik iha ida-idak nia fatin; respeita no  kolabora ho pesoal sira nebe halo servisu prevensaun no mitigasaun; hatoo informasaun nebe diak no loloos ba malu, no fo kontribuisaun ba solusaun; agradese ba pesoal hotu-hotu nebe servisu iha linha oin ka frontline, ba itaboot sira nia pasiensia, koragein, dedikasaun no empenho profisional iha servisu ida ne’e. 

Moras ne’e no dezastre natural la hili se mak atu sai vitima, maibe wainhira hasoru se deit, nia mak sei sai vitima. Nee duni, mai ita hamutuk, tulun malu hodi fo solusaun ba situasaun nebe ita hasoru; Mai ita hasae ita nia konsiensia no hasae ita nia korajen nafatin. Hametin ita nia fiar katak dalan diak ba ita ida-idak, ba Povu no Nasaun mak: 

  • Hamutuk ita kontribui  ba buka solusaun; 
  • Kumpri regras saude nian ba prevensaun no mitigasaun Covid-19, hahu husi ida-idak nia-an; 
  • Hotu-hotu simu vasina ba, hodi aumenta imunidade hasoru Covid-19; 
  • Kuidadu-an no kuidadu ema seluk atu labele infetadu ho moras ida ne’e. 

Ema rihun ba rihun, nasaun barak, foti medidas ne’ebe hanesan hodi salva sidadaun sira no salva nasaun. Dala ida tan salva ita nia vida, salva Povu no Nasaun. Mai ita, ita hot-hotu, entidade hotu-hotu hamutuk hodi ita bele sai husi situasaun ida ne’e. 

 

Agradese ba ita boot sira nia konsiensia rasik no ha’u nia hakruk no ha’u nia Domin ba imi hotu. 

 

Obrigadu barak.  

Tags: